Koraci u pokretanju ovršnog postupka Ispis
Srijeda, 03 Rujan 2014 12:25

 

OVRŠNI ZAKON

Koraci u pokretanju ovršnog postupka

(II dio)

Ovrha se određuje samo na temelju
ovršne ili vjerodostojne isprave
 

Osim sudova,
i javni bilježnici

mogu odrediti ovrhu, i to isključivo na temelju vjerodostojne isprave.



OVRŠNA ISPRAVA
 

1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,

2. ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku,

3. ovršna odluka arbitražnog suda,

4. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, 

5. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,

6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja,

7. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava (npr. obračun plaće)



VJERODOSTOJNA ISPRAVA

- račun - s time da se računom smatra i obračun kamata

- mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine - javna isprava

- izvadak iz poslovnih knjiga
- po zakonu ovjerovljena privatna isprava
- isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

Znatno povoljniji izgledi za brže i učinkovitije okončanje postupka pokrenutog na temelju ovršne nego na temelju vjerodostojne isprave.

Postupak pokrenut na temelju vjerodostojne isprave, povodom pravnog lijeka iz ovršnog postaje parnični, pa time i dulje traje.



Vjerodostojna isprava podobna za ovrhu treba imati naznačeno:
a) vjerovnik i dužnik
b) predmet
c) vrsta
d) opseg
e) vrijeme ispunjenja novčane obveze.


KORAK 1:



Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se javnom bilježniku, a ne sudu.

Ako spomenuti prijedlog stranka ipak podnese sudu umjesto javnom bilježniku, sud će prijedlog odbaciti, tako da neće doći do upućivanja predmeta javnom bilježniku od strane suda ili do vraćanja predmeta stranci uz odgovarajuće upozorenje da prijedlog treba podnijeti javnom bilježniku ili sl., nego će sud takav prijedlog automatski odbaciti.

Jednako tako, sud će odbaciti i nepravodoban ili nedopušten prigovor (upućen javnom bilježniku) protiv rješenja o ovrsi koje je donio bilježnik.

Zapravo, javni bilježnik takav prigovor ne odbacuje sam, već spis radi donošenja odluke u povodu prigovora dostavlja sudu, koji onda donosi rješenje o odbacivanju takvoga prigovora.



KORAK 2:
 

Kojem javnom bilježniku podnijeti ovršni prijedlog?

– to je određeno odredbom čl. 279. OZ-a, prema kojemu je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. Nadalje je propisano da ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog javnog bilježnika, nadležan je javni bilježnik koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika.



 

KORAK 3:


Vjerovnik mora sastaviti ovršni prijedlog kojemu (obvezno) mora priložiti ovršnu ili vjerodostojnu ispravu, osim u slučajevima izvansudske i agencijske ovrhe.

Isprava mora biti u izvorniku (bez obzira je li riječ o ovršnoj ili vjerodostojnoj) ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda ovršnosti (ako je riječ o ovršnoj ispravi). Iznimno, preslika ovršne isprave neće trebati biti javno ovjerovljena ako se prijedlog podnosi sudu koji je o tražbini odlučivao u prvom stupnju (v. čl. 36. st. 1. OZ-a).

OBVEZNI dijelovi ovršnog prijedloga:
a) isprava (na osnovi koje se traži ovrha): ovršna ili vjerodostojna
b) stranke:   ovrhovoditelj  i  ovršenik
c) tražbina (čije se ostvarenje traži)
d) sredstvo (kojim ovrhu treba provesti)
e) predmet (u odnosu na koji ga treba provesti)

Ako je riječ o ovršnom prijedlogu na temelju vjerodostojne isprave:
a) sve kao i za ovršni prijedlog
b) zahtjev da sud naloži ovršeniku da u roku od 8 (u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3) dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima


FAKULTATIVNI dijelovi zahtjeva:
- prijedlog da se ovrha odredi na jednom ili više predmeta ovrhe
- prijedlog da se ovrha radi naplate određene tražbine općenito odredi na imovini ovršenika, a da se pritom ne navede:
a) sredstvo ovrhe
b) predmet ovrhe

Ovršni prijedlog mora biti uredan, jer će se u protivnom odbaciti kao neuredan, što znači da ovršni prijedlog koji ne sadržava sve obvezne podatke, sud će odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, osim u ovrsi radi vraćanja zaposlenika na rad ili u službu.



KORAK 4:

Nakon što ovrhovoditelj uputi uredan i podoban ovršni prijedlog (na temelju vjerodostojne isprave) javnom bilježniku, tada javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga ovršeniku.

Rješenjem se ovršniku nalaže da:

 


2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima

3. odmjeriti nastale troškove i posebno naznačiti predvidive troškove 

Pritom takvo rješenje mora sadržavati upozorenje ovršeniku:

a) da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora

b) da u slučaju namirenja tražbine u cit. roku nije dužan namiriti predvidive troškove postupka

c) ako se provodi ovrha na  novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade izuzete od ovrhe ili svote na kojima je ovrha ograničena da je obvezan o tome obavijestiti FINA-u